Naselje u unutrašnjosti poluotoka Pelješca , smještena na najužem dijelu Poluotoka tako da je udaljena od obje obale svega 2 km. U svojoj pršlosti Janjina predstavlja kako kulturni, tako i gospodarskki centar Pelješca (čak je i nazivana Malim Parizom). Gospodarsku osnovu Mjesta čine vinogradarstvo, poljodjelstvo i maslinarstvo, pa je Janjina odredište prvenstveno namjenjeno gostima koji žele upoznati autentičan način života i lokalne običaje. Obližnja mjesta su Drače i Sreser . U antičko doba Grci su se koristili janjinskim krajem. Janjina je uz Sreser i Drače bila pogodna organiziranju i razvijanju trgovačkih veza Narone, Korkyre i Isse. Pronađena je keramika iz južne Italije (VI. st. pr. Kr.), pa novac iz Apolonije i Dyrrachiona (III. st. pr. Kr.). Zasigurno su, vodenim putovima oko Janjine, povremeno gusari obijali grčke galije.